Đukanović na NATO samitu: Evropa suočena s opasnijim izazovima nego tokom Hladnog rata

Evroatlantski prostor suočen je s novim prijetnjama i izazovima koji su raznovrsniji, kompleksniji, i opasniji nego u vrijeme hladnog rata i NATO je opet na prekretnici, poručio je premijer Milo Đukanović na Forumu eksperata NATO Samita u Varšavi „Uloga NATO u očuvanju mira“.
Premijer je upozorio da smo svjedoci kako brzo naizgled tuđi problemi, čak geografski daleki, postaju naše preokupacije. Zato, kaže on, više niko ne može opstati sam.

U tom kontekstu, Đukanović je naglasio da se otvorenost Alijanse za prijem novih članica pokazao kao moćan mehanizam za podsticanje demokratskih reformi i za jačanje stabilnosti, a time i za jačanje Alijanse i globalnog mira.
On ističe da je crnogorsko članstvo u NATO prirodan korak za savremenu Crnu Goru, civilizacijski izbor današnjih generacija koji prevazilazi nivoe dnevne politike, pa i trenutnih bezbjednosnih pitanja.

„Zapadni Balkan istorijski je prepoznat kao nestabilan region, gdje su političke, etničke, religiozne, teritorijalne i druge tenzije i pretenzije gotovo u svakoj generaciji eskalirale do oružanih sukoba. Početkom devedesetih tu se desio pretposljednji oružani konflikt u Evropi. Zaustavljen je upravo zahvaljujući angažovanju NATO. Evropska Unija i Alijansa uvidjevši da na Balkanu i dalje tinjaju žarišta potencijalnih sukoba, otvorili su mogućnost njegove dugoročne stabilizacije kroz proces evropske i evroatlantske integracije. Taj pristup se pokazao veoma uspješnim. Slovenija, Hrvatska i Albanija postale su članice NATO. Prve dvije su i članice EU. Crna Gora je u procesu ratifikacije Protokola o pristupanju NATO. Već četiri godine uspješno vodimo i pregovore za člasnstvo u EU. I za ostale zemlje otvorena je realna perspektiva da budu dio ovih integracija“, rekao je on.
Premijer je dodao da smo se nadali da će kraj hladnog rata i intenziviranje procesa ujedinjenja Evrope istovremeno značiti i prestanak opasnosti od novih oružanih sukoba.

„Bilo je i mišljenja da je istorijska misija NATO završena, pošto je u kontinuitetu svoju strategiju i doktrinu uspijevao da transformiše i prilagodi izazovima vremena; da sprovodi svoja tri ključna zadatka – kolektivnu odbranu, krizni menadžment i kooperativnu bezbjednost, i da promoviše vrijednosti demokratije, ljudska prava i sloboda, kao i vladavinu prava, i da presudno doprinosi najdužem periodu mira u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, kazao je on.

Dodaje da se, međutim, pokazalo da su takve prognoze bile neutemeljene.

„Evroatlantski prostor suočen je s novim prijetnjama i izazovima koji su raznovrsniji, kompleksniji, i opasniji nego u vrijeme hladnog rata. Alijansa je opet na prekretnici. Broj i nepredvidivost tih izazova je bez presedana u istoriji. Oni dolaze i sa istoka i sa juga – Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Bilo u formi migracija, ili konvencionalnih, vojnih i terorističkih prijetnji od strane državnih i ne-državnih aktera, ili u obliku hibridnih i sajber napada… Destabilizacija Ukrajine i ugroženost njenog teritorijalnog integriteta posebno je iskomplikovala situaciju. Sve to je stavilo na ispit ne samo odbrambene i vojne kapacitete, već i nacionalnu otpornost i sposobnost suprotstavljanja prijetnjama. Na ispitu su i demokratske vrijednosti na kojima se temelje naša društva“, ocijenio je Đukanović.

_dm49207

Time, kako dodaje, i naša individualna i kolektivna odgovornost da te vrijednosti odbranimo, da ih podstičemo i promovišemo jer ona prelazi fizičke granice našeg prostiranja.

„Svjedoci smo kako brzo naizgled tuđi problemi, čak geografski daleki, postaju naše preokupacije. Više niko ne može opstati sam. Zato je s pravom ‘projektovanje stabilnosti’ i pristup Alijanse od 360 stepeni jedan od ključnih prioriteta ovog Samita. Pokazuje se realnim da NATO ne može održati svoju bezbjednost štiteći samo svoje građane i teritoriju; da svoje djelovanje mora usmjeriti na izazove van granica; i boriti se s njima u koordinaciji sa UN, EU, regionalnim i drugim akterima Međunarodne zajednice“, napomenuo je on.

Upravo je iz tih razloga uvjeren da politika otvorenih vrata, pored partnerske politike i kooperativne bezbjednosti, mora ostati okosnica djelovanja NATO kao jedan od najboljih i najefikasnijih načina za promociju mira i bezbjednosti.

„Otvorenost Alijanse za saradnju sa drugima koji dijele njene vrijednosti, i za prijem novih članica, pokazalo se kao moćan mehanizam za podsticanje demokratskih reformi i za jačanje stabilnosti. A time i za jačanje Alijanse i globalnog mira“, istakao je premijer.

On smatra da je najbolja potvrda toga je da se Samit NATO danas održava u Varšavi.

„Poljska i zemlje Centralne i Istočne Evrope primjer su uspješnosti tog procesa. Bivše članice Varšavskog pakta, koje su bile opterećene nasljeđem komunističke prošlosti, kao i države na Zapadnom Balkanu, kroz proces integracije u EU i NATO transformisale su se i transformišu u stabilne demokratije, i prosperitetne ekonomije. To je pravi pokazatelj kako NATO u praksi širi stabilnost. Mi smo se u to uvjerili na Balkanu, ne samo stupanjem pojedinih država u NATO i EU, već i kroz prisustvo Alijanse radi očuvanja mira u kriznim periodima od BiH do Kosova“, kaže Đukanović.

Da je proces proširenja nezamjenjiv u naporima Alijanse za promovisanje mira i jačanje bezbjednosti, potvrđuje i primjer Crne Gore, istakao je on.

„Prije nešto više od pola godine sa ministarskog nivoa upućen nam je poziv da započnemo priključenje Alijansi kao 29. članica. Taj istorijski događaj za moju zemlju bio je rezultat dugogodišnjeg rada na sveobuhvatnim reformama tokom prve decenije od obnove nezavisnosti. Sa nesmanjenim entuzijazmom mi nastavljamo sa implementacijom reformi. Drago nam je što su države članice prepoznale posvećenost Crne Gore ostvarenju vizije o evropskoj i evroatlantskoj budućnosti, i što u njoj vide pouzdanog partnera u očuvanju i promovisanju demokratskih vrijednosti i standarda“, kaže Đukanović.

Zato očekuje da će i proces ratifikacije Pristupnog protokola sa Crnom Gorom u zemljama članicama biti obavljen efikasno u mogućem roku.

„Članstvo u NATO je prirodan korak za savremenu Crnu Goru, civilizacijski izbor današnjih generacija koji prevazilazi nivoe dnevne politike, pa i trenutnih bezbjednosnih pitanja. To je plod istinske uvjerenosti da pripadnost porodici evroatlantskih zemalja predstavlja najbolji izbor za naš narod, kao za budućnost i dugoročnu stabilnost regiona. To je i izbor vrijednosti koje dijelimo sa Alijansom, i na kojima gradimo moderno crnogorsko društvo“, poručio je premijer.

Dodaje da je Crna Gora kao buduća članica spremna da preuzme dio odgovornosti za snaženje Alijanse, njenog jedinstva i solidarnosti.

„Svoju ulogu, između ostalog, vidimo upravo u segmentu „projektovanja stabilnosti“ u sopstvenom okruženju, kao aktivnog i već dokazanog promotera regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa, povjerenja i mira na Zapadnom Balkanu. Članstvo u NATO za nas će predstavljati novi podsticaj, ali i obavezu da još odlučnije djelujemo u tom pravcu. Biće to i stimulans za još veću posvećenost ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa sa EU“, smatra on.

Kaže i da činjenica da smo buduća članica Alijanse na njenim spoljnim granicama, da smo država koja veoma dobro razumije pozicije onih koji se nalaze van bezbjedosnog kišobrana NATO, daje nam jedinstvenu priliku za promociju evroatlantskih vrijednosti i u širem kontekstu.

„Poziv Crnoj Gori i skoro članstvo je ohrabrenje i motivacija, prije svega za zemlje regiona, ali i za druge, pravi doprinos snaženju još uvijek krhke stabilnosti na strateški važnom prostoru Balkana. Ohrabrenje progresivnim snagama da još odlučnije nastave demokratskim putem. Širenje stabilnosti na Balkanu je od značaja za Evropu, i za cijelu evroatlantsku zajednicu. Promovisanjem stabilnosti u svom najbližem okruženju, Crna Gora će doprinijeti i širenju zone stabilnosti na Mediteranu, i u širem smislu na južnom krilu Alijanse. Istovremeno, Crna Gora će doprinijeti i snaženju odvraćanja i odbrane Saveza, kao i otpornosti Alijanse“, kaže Đukanović.

Crna Gora je, kako dodaje, na Samitu za stolom gdje Savez razmatra dalje djelovanje iznutra i spolja, prema istoku i jugu, kao i važnu saradnju sa EU sa kojom dijeli komplementarne ciljeve. To će biti prilika, kako vjeruje, da potvrdimo da smo spremni ne samo da ubiramo benefite članstva, već i da preuzimamo dio tereta kao buduća članica.

„Misija NATO nije završena, već se nastavlja i mijenja prateći razvoj političke i bezbjednosne situacije u evroatlantskom prostoru i njegovom okruženju. Postaje raznovrsnija i kompleksnija. U prošlosti se glavna uloga NATO svodila na vojnu dimenziju u evroatlantskom prostoru. Danas su u centru pažnje Alijanse politički odgovori na globalne izazove, i kad je u pitanju vojna, i ekonomska, i energetska, kao i sajber bezbjednost i drugi izazovi. Njihova uspješnost, podrazumijeva, više nego ikad, kompleksan, zajednički i konzistentan program. Crna Gora će sve svoje aktivnosti kao buduća članica podrediti upravo tom cilju“, zaključio je premijer.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *