Ko i gdje postavlja kamere: Kotorska policija pronašla risivere na još tri lokacije

Pripadnici kotorske policije izveli su juče novu seriju pretresa na tri lokacije u tom gradu, a zaplijenjeni su novi risiveri i jedna vazdušna puška, saznaju Dnevne novine. Da li je i ko privođen u vezi sa ovim slučajem, do zaključenja lista nije bilo poznato.

Tragom informacija o lokacijama na kojima se i dalje nalaze kamere, iza kojih se, kako se vjeruje, kriju pripadnici kotorskog kriminalnog miljea, ekipa Dnevnih novina uputila se da ih i slikom zabilježi. Međutim, na jednoj dobro čuvanoj lokaciji, koju osim kamera po svemu sudeći obezbjeđuje i fizičko obezbjeđenje, ispred kuće Kotoranina Slobodana Kašćelana zapazilo ih je nekoliko momaka. Da se nije radilo samo o zapažanju, već i pokušaju zastraživanja, govori podatak da su se ove osobe podijelile u dvije grupe, kada je nastala prava jurnjava i presijecanje puta ekipi Dnevnih novina u tunelu Vrmac i na izlazu iz njega. Riječ je o vozilima kotorskih registarskih oznaka “škoda oktavija” crne boje i “audi” karavan sive metalik boje.

Tako je grupa nepoznatih muškaraca onemogućila novinarsku ekipu da snimi kamere koje nadziru javne površine oko dvorišta Kašćelanove kuće.

Prethodno reporteri DN uspjeli su da snime kamere čiji su objektivi iz domova i dvorišta drugih bezbjednosno interesantnih osoba usmjereni ka saobraćajnicama, a to su kuće braće Jovice i Igora Vukotića, Željka Bojanića i porodice pokojnog Dragana Dudića Frica.

Kotorska policija je po nalogu Višeg suda u Podgorici 17. aprila izvela racije na nekoliko lokacija, u kućama i stanovima bezbjednosno interesantnih osoba, za koje se vjeruje da imaju veze sa ovim nelegalnim video-nadzorima. Tada su pretresane kuće Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Dragana i Predraga Kneževića, Srđana i Borislava Juriševića i Igora i Aleksandara Đurišića, na dva lokaliteta u Kavču i na Vidikovcu.

U tim pretresima pronađeni su i izuzeti predmeti, dva pancira, više mobilnih telefonskih uređaja i SIM kartica, garderoba, tehnički uređaj takozvani “dron”, tehnički uređaj ometač telefonskih signala, ručna radio-veza i drugi tehnički uređaji za audiovizuelno snimanje.

O tome je istog dana obaviješteno i tužilaštvo, a Dnevne novine su o ovoj akciji izvještavale već narednog dana. Ipak, reakcija Tužilaštva i naredba za pokretanje izviđaja uslijedila je šest dana kasnije.

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Aleksa Ivanović apelovao je na nadležne institucije da unaprijede zakonske okvire, definišu sankcije i zaštite slobodne građane od nezakonitog snimanja.

“U potpunosti razumijem građane Kotora. Prolazili su pokraj kamera, a nijesu znali ko ih snima i zbog čega. Kao građanin imam pravo da koristim slobodno vrijeme u punom kapacitetu, ako ne remetim javni red i mir, onda nema potrebe da meni neko stvara nemir”, mišljenja je Ivanović, koji je istakao i pozitivan primjer Uprave policije, službe koja je ovlašćena za snimanje javnih skupova na javnim mjestima, ali najmanje 24 sata prije održavanja zvanično obavijesti javnost o ovoj službenoj radnji.

Ivanović je ocijenio da je neophodno zakonom definisati i adekvatnu sankciju za nezakonito snimanje, koja ne treba samo da bude krivično-pravna, već i prekršajna.

“Sada u Zakonu o javnom redu i miru, u članu 4, stoji da se u prekršaje kojima se narušavaju javni red i mir ubrajaju radnje kojima se na nedozvoljeni način remeti mir, rad i normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje i uznemirenost i ometa kretanje građana, ovo se može vršiti posredstvom elektronskih komunikacionih sistema. Ovaj član dodatno treba razraditi, kako bi se prepoznavala odgovornost za takav prestup”, ocijenio je on.

Ivanović je apostrofirao da crnogorski zakon o zaštiti podatakao ličnostima i Direktiva 45-96, prepoznaju institut da fizičko lice ima pravo da koristi videonadzor za lične potrebe, ali ne i da snima javne površine.

“Crnogorsko zakonodavstvo je po tom pitanju, kako je objasnio, usklađeno sa najvećim evropskim standardima, iako nijesmo članica EU. Ipak, našoj praksi ostaje da se uskladimo sa najboljom praksom EU. “Nije lako izvršiti nadzor. Tih kamera je kao pečuraka poslije kiše, oprema više nije skupa i svako je instalira. Slutim da je ovo tek početak razvoja ove problematike, jer u ekspanziji informacione tehnologije, postoji sve veća opasnost da se krše ljudska prava”, zabrinut je ovaj ekspert iz oblasti zaštite ljudskih prava.

Ako neovlašćeno korišćenje video-nadzora, kako je ocijenio, bude u upotrebi na što sofisticiraniji način i bude se koristila inteligentna video-analitika, to je posebna opasnost. Na taj način bi se detektovali biometrijski podaci, crte lica, način hoda..

“To agenciju stavlja u još delikatniji položaj. Moramo znanjem i spremnošću da budemo na poziciji da odgovorimo. Video-analitika je za neke svrhe legalna i legitimna, ali ne i za neodgovorne pojedince”, kazao je Ivanović.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *