Kriminalu se vraćaju zbog lošeg tretmana

Neadekvatan tretman osuđenih osoba, zajedno sa nepostojećim sistemom resocijalizacije i integracije, direktni su uzroci visoke stope kriminalnog recidivizma, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Juventas.

“Da bi osoba koja je prekršila zakon i našla se u zatvoru usljed dodijeljene kazne, postala koristan član društva, nije dovoljno samo oduzeti joj slobodu, već je potrebno adekvatno raditi na penalnom tretmanu te osobe”, kazala je direktorka programa smanjenja štete u Juventasu, Tijana Žegura.

To, kako je pojasnila, znači da treba raditi na tome da izrečena kazna i primijenjen tretman za ranije izvršeno krivično djelo kasnije daju pozitivne rezultate u smislu resocijalizacije.

Žeguta je agenciji Mina kazala da posebnu pažnju, vrijeme i kadar treba posvetiti adekvatnoj rehabilitaciji i resocijalizaciji.

Ona smatra da je neophodno što prije obezbijediti uslove u vidu stručnog kadra, tehničke opremljenosti i povezanosti sa institucijama sistema u zajednici, kako bi se, poboljšanjem programa tretmana, uticalo na smanjenje povratništva među zatvorskom populacijom.

To, objasnila je Žegura, pored direktnog poboljšanja kvaliteta života tih osoba i njihovih porodica, utiče i na poboljšanje ekonomskih uslova društva.

Ona je kazala da podaci pokazuju da je u ovoj godini 54 odsto ukupne zatvoreničke populacije čine penološki povratnici.

“Međutim, posmatrajući pojedinačne cjeline Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), dolazimo do podataka da je u zatvorenom dijelu stopa penalnog povratništva 67, da je devet odsto povratnika kažnjeno uslovno ili novčanom kaznom, dok je stopa povratništva u poluotvorenom odjeljenju, gdje je i najveća mogućnost radnog angažmana, oko 30 odsto”, rekla je Žegura.

Kako je navela, radnici Juventasa su, tokom dugogodišnjeg rada sa zatvorenicima, uočili mnoge probleme u programu njihove rehabilitacije.

Pored toga, kako dodaju iz Juventasa, specifičan sistem podrške po izlasku iz zatvora praktično ne postoji, čak 71 odsto osuđenika smatra da im institucije sistema neće pružiti podršku, a 67 odsto da će cijelog života nositi etiketu „robijaš“.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *