Zbog hapšenja kurira porasle cijene droge

Serija hapšenja i zapljena vrijednih količina droge u posljednjih nekoliko mjeseci rezultirala je poskupljenjem narkotika na domaćem tržištu, jer su porasli troškovi krijumčarenja “kuriri” zbog povećanog rizika sada zahtijevaju čak duplo veći procenat za transport droge.

Ova nova zapažanja policije, u razgovoru za Vikend novine, otkrio je šef Odsjeka za borbu protiv droga i krijumčarenja Dejan Knežević, koji je istakao da je to zapravo rezultat višemjesečnog intenziviranog rada policije na presijecanju lanca krijumčarenja marihuane iz Albanije, preko teritorije Crne Gore.

“Veliki broj pojedinačnih akcija, uticao je na promjenu modusa krijumčarenja marihuane, cijene droge po kilogramu, te i na povećanje troškova kriminalnih grupa posebno u dijelu plaćanja kurira, koji prema našim operativnim saznanjima, marihuanu sada prevoze za znatno veću sumu novca po kilogramu i to umjesto 350 do 400 eura, koliko su naplaćivali ranije, njihova naknada sada doseže i do 800 eura po isporuci”, objasnio je Knežević.

Inspektori za borbu protiv droga i krijumčarenja trenutno sprovode više od deset intenzivnih istraga, koje bi uskoro mogle rezultirati novim hapšenjima i zapljenama narkotika, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou.

„Ovi predmeti su u reciprocitetu sa operativnim podacima da je u Crnoj Gori trenutno aktivno od 10 do 15 krimnalnih grupa, čija je ključna kriminalna aktivnost krijumčarenje i distribucija narkotika. Ne postoji stroga, već okvirna podjela na grupe koje djeluju na nacionalom, regionalnom i širem međunarodnom planu, a fokus našeg djelovanja usmjeren je na četiri do pet međunarodnih organizovanih kriminalnih grupa”, tvrdi Knežević.

Heroin stiže iz Peći i Skadra za domaće tržište

Objašnjavajući kako su trasirani švercerski putevi droge, Knežević je naveo da oni zavise od frekventnosti kretanja ljudi i roba, turističke sezone i kontrole granica.

“Kada je riječ o marihuani, Crna Gora je, uglavnom, prva tranzitna tačka i iz tog razloga je krijumčarenje produkata kanabisa postala dominantna aktivnost u narko biznisu u Crnoj Gori. Zarada kriminalnih grupa koja se bavi ovom djelatnošću je velika, jer u pojedinim zemljama EU kilogram marihuane dostiže cijenu od 5.000 do 7.000 eura”, naveo je Knežević, dodajući da je tokom prošle godine otkriveno i nekoliko plantaža marihuane i u Crnoj Gori.

Heroin se u Crnu Goru, naveo je on, krijumčari jednim krakom “Balkanske rute”, gdje su ulazni putevi droge iz Kosova i Albanije, koji dalje ide preko Crne Gore, ali po obimu i značaju u međunarodnim okvirima, nijesu prepoznati kao glavni krijumčarski putevi, koji vode preko Bugarske, Makedonije, Kosova i Srbije.

„Za krijumčarenje heroina prema Crnoj Gori i dalje je od ključnog značaja oblast oko Peći na Kosovu, odakle se kanalom preko sjevera Crne Gore krijumčari ka centralnoj i južnoj regiji zemlje, uglavnom za potrebe domaćeg tržišta. Drugi pravac ulaska heroina u Crnu Goru je iz oblasti Skadra u Albaniji. Heroin koji se u Crnu Goru unosi ovom putanjom nije namijenjen samo domaćem tržištu, već i dalje ka BiH i Hrvatskoj”, pojasnio je prvi čovj ek Odsj eka za borbu protiv droga, napominjući da je šverc heroina kroz našu zemlju više fokusiran ka domaćem tržištu, nego ka daljoj distribuciji.

Novac od kokaina ulažu u biznis i korupciju

Iako se u kokainskom lancu distribucija uglavnom odvija daleko od granica Crne Gore, Knežević je istakao da policija aktivno prikuplja podatke i dokaze o umiješanosti crnogorskih grupacija u tim poslovima.

“Operativna saznanja dobijena kroz međunarodnu policijsku saradnju, potvrđuju umiješanost crnogorskih državljana u organizovanje i samo krijumčarenje kokaina iz južnoameričkih država do ilegalnih tržišta u zemljama EU. Bez obzira na ovu činjenicu smatramo veoma važnim potrebu da prikupljamo podatke i dokaze, i da ih razmjenjujemo sa inostranim partnerima, iz razloga što su ove kriminalne radnje povezane sa sticanjem enormnih profita i što se veoma često taj novac ulaže u druge kriminalne aktivnosti i nelegalne poslove, njime se vrši korupcija, jačanje kriminalnih struktura, vrše se krivična djela sa elementima nasilja”, apostrofirao je Knežević.

On je dodao da se modus krijumčarenja najčešće odnosi na korišćenje crnogorskih, srpskih i hrvatskih državljana, koji su zaposleni u međunarodnim pomorskim kompanijama i koji kao pomorci, za račun kriminalnih grupa prenose kokain od južnoameričkih luka do EU u količinama od nekoliko kilograma do nekoliko desetina kilograma po isporuci.

Kokain skuplji nego u EU

Kada je u pitanju tržište kokaina u Crnoj Gori, može se konstatovati da distributivna mreža ove droge nije posebno razvijena i zbog toga je njegova cijena uglavnom viša nego na tržištima regiona i EU.

“Relativno malo i ograničeno tržište u Crnoj Gori, vjerovatno su ključni faktori koji većinu organizovanih kriminalnih grupa sa ovog područja, orijentišu ka drugim destinacijama u inostranstvu, daleko od granica Crne Gore”, naveo je on, ukazujući i na značaj učešća crnogorskih inspektora za borbu protiv narkotika u projektima Europola.

Knežević se pohvalio i saradnjom u istragama sa američkom Agencijom za borbu protiv droge (DEA). “U Izvještaju Stejt departmenta za 2015. godinu se navodi da crnogorska policija sprovodi nekoliko velikih zajedničkih istraga s DEA-om, zemaljama Evropske unije, i koordinacionim tijelima, kao što su EUROPOL, što je dovelo do hapšenja i zapljene droge u 2015.

U jednom značajnoj operaciji sprovedenoj u saradnji sa španskim vlastima, 69 osumnjičenih je uhapšeno, uključujući i dva državljanina Crne Gore, a više od 3,5 tone kokaina i 9,4 miliona eura nelegalno stečene imovine zaplijenjeno”, parafrazirao je djelove najnovijeg izvještaja.

Obuke za hvatanje onlajn dilera

Knežević je upozorio da trend pojave novih psihoaktivnih supstanci na području Evrope ne zaobilazi ni Crnu Goru.

“Tokom 2015. godine bilježimo porast zapljene sintetičke droge. Posebna opasnost ogleda se u činjenici da su u Crnoj Gori, tokom 2014. i 2015. godine, registrovane dvije nove psihoaktivne supstance 25B-NBOME i 25I-NBOME. Stalno pratimo situaciju i zajedno sa Ministarstvom zdravlja uvrstili smo dvije supstance na Listu nedozvoljenih supstanci. O ovome smo odmah obavijestili EUROPOL i EMCDDA”, kazao je on, dodajući da u prethodnom periodu nije zabilježen nijedan slučaj pojave laboratorije za proizvodnju sintetičkih droga.

U svijetu je sve prisutniji trend kupovine droge putem interneta, posebno kada je riječ o sintetičkim drogama.

“Otkrivanje počinilaca krivičnih djela, koji putem interneta distribuiraju drogu, zahtijeva posebne istražne metode zbog prikrivenih identiteta, te smo zbog toga zatražili niz obuka za službenike kriminalističke policije, kako bi smo spremni dočekali sve buduće prijetnje”, objasnio je Knežević.

Za tri mjeseca zaplijenjena 422 kilograma droge

U prvom kvartalu 2016. godine, na teritoriji Crne Gore, ukupno je pronađeno i oduzeto oko 422 kilograma droge.

“Radi se o izuzetnom rezultatu, posebno uzevši u obzir činjenicu da je zaplijenjeno više od 29 kilograma heroina, što je najveća količina ikad zaplijenjena na teritoriji Crne Gore, u pojedinačnim zapljenama od kojih je jedna iznosila 27,60 kilograma”, naveo je Knežević.

On je objasnio da su do 1. aprila ove godine, službenici Odsijeka za borbu protiv droge, nadležnim državnim tužiocima, uz krivične prijave procesuirali 45 osoba. “U istom periodu podnijeli smo 50 prekršajnih prijava protiv 53 osobe”, kazao je on.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *